Međunarodna natjecanja

Svjetska prvenstva

Discipline: 500m, 1000m, 1500m, 3000m te 3000m štafeta (žene) i 5000m štafeta (muškarci). Samo dvoje najboljih klizača iz ekipe kliže u pojedinačnim disciplinama dok su ostali odabrani za štafetu. Klizači se natječu u disiplinama 500m, 1000m i 1500m.

Samo natjecatelji koji osvoje finalne bodove u nekoj od ovih disciplina mogu sudjelovati u super-finalu na 3000m (sudjelovanje u štafeti ne utječe na pojedinačni finalni poredak).
Medaljama se nagrađuju samo ukupni pobjednici.

Juniorska svjetska prvenstva

Discipline: 500m, 1000m, 1500m i 1500m super-finale. Dva juniora i dvije juniorke natječu se u disciplinama 500m, 1000m i 1500m.

Samo klizači koji osvoje finalne bodove u barem jednoj od ovih disciplina mogu sudjelovati u super-finalu na 1500m. Medaljama se nagrađuju samo ukupni pobjednici.

Svjetska ekipna prvenstva

Discipline: 500m, 1000m, 3000m (do dva natjecatelja u svakoj disciplini iz svake zemlje) te 3000m štafeta (žene) i 5000m štafeta (muškarci).
Održava se samo po jedna utrka u svakoj disciplini – nema kvalifikacija, polufinala ili finala. Maksimalno četiri natjecatelja smiju se natjecati u pojedinačnim disciplinama. Klizači sakupljaju bodove prema rezultatima u pojedinačnim utrkama. Nakon utrke na 3000m, bodovi se obračunavaju i četiri najbolje nacije natječu se u štafeti. Ekipa s najviše bodova – uključujući sve tri pojedinačne discipline i štafetu – je ukupni svjetski ekipni prvak.

Natjecanja za svjetsku bodovnu listu

Počevši sa sezonom 1995-96, godišnje se održava šest natjecanja za ukupni svjetski poredak. Ova natjecanja, zajedno s rezultatima svjetskog prvenstva gdje se bodovi udvostručuju, određuju razredbu u natjecateljskim grupama svjetskog prvenstva.
U prošlosti, razredba se vršila na osnovu razredbe unutar matičnih država, a ne pojedinačnih pozicija i rezultata u svjetskom poretku što je često rezultiralo nepravednim i neujednačenim natjecateljskim grupama.

Svjetski bodovni sustav omogućuje točnije međunarodno rangiranje klizača. Natjecanja za svjetsku bodovnu listu slijede jednaka pravila kao i svjetsko prvenstvo. Od ukupno sedam natjecanja, za svakog natjecatelja se u obzir uzimaju tri najbolja rezultata kako bi se dobio konačni poredak na svjetskoj bodovnoj listi.